Jeste li ikada prije važnog sastanka, ispita ili javnog nastupa osjetili nelagodu u želucu, potrebu za češćim odlaskom na toalet ili osjećaj “leptirića” u trbuhu? Takve reakcije nisu neobične. Mozak i probavni sustav neprestano međusobno komuniciraju putem složene mreže živčanih, hormonalnih i imunoloških signala poznate kao os crijevo–mozak.
Posljednjih godina znanstvenici sve više istražuju i moguću povezanost između crijevne mikrobiote i ove komunikacije. Iako se probiotici često spominju u kontekstu probavnog zdravlja, važno je naglasiti da se njihovi učinci razlikuju ovisno o konkretnom probiotičkom soju, količini i drugim karakteristikama proizvoda.
U ovom članku saznajte:
Što je os crijevo–mozak?
Os crijevo–mozak predstavlja dvosmjernu komunikaciju između središnjeg živčanog sustava i probavnog sustava.
U toj komunikaciji sudjeluju:
- živčani sustav, uključujući živac vagus
- hormoni povezani sa stresnim odgovorom
- imunološki sustav
- crijevna mikrobiota
- različite tvari koje nastaju tijekom probave.
Jednostavno rečeno, način na koji doživljavamo stres može biti povezan s načinom rada probavnog sustava, dok stanje probavnog sustava može biti povezano s našim općim osjećajem ugode i kvalitetom života.
Više o osi crijevo-mozak pročitajte u članku.
Kako stres utječe na probavu?
Stres je prirodan odgovor organizma koji nam pomaže reagirati u zahtjevnim situacijama.
Međutim, razdoblja dugotrajnog stresa mogu biti povezana s različitim probavnim simptomima.
Neke osobe tijekom stresnih razdoblja primjećuju:
- osjećaj nadutosti
- nelagodu ili grčeve u trbuhu
- promjene u učestalosti stolice
- proljev ili zatvor
- osjećaj težine u želucu
- veću osjetljivost probavnog sustava.
Važno je naglasiti da navedeni simptomi mogu imati različite uzroke.
Ako su učestali, dugotrajni ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka.
Nadutost od stresa – zašto se može pojaviti?
Nadutost je jedna od čestih probavnih tegoba koju neke osobe povezuju sa stresnim razdobljima.
Stres može biti povezan s promjenama u:
- pokretljivosti probavnog sustava
- načinu prehrane
- brzini jedenja
- percepciji probavnih podražaja.
Ipak, nadutost može imati brojne uzroke, uključujući prehrambene navike, intolerancije na određene namirnice i druge čimbenike povezane s probavnim sustavom.
Što je crijevna mikrobiota?
Crijevna mikrobiota predstavlja zajednicu brojnih mikroorganizama koji prirodno nastanjuju probavni sustav. Sastav mikrobiote razlikuje se od osobe do osobe i može se mijenjati pod utjecajem različitih čimbenika.
Na crijevnu mikrobiotu mogu utjecati:
- prehrambene navike
- dob
- tjelesna aktivnost
- način života
- okolišni čimbenici
- primjena određenih lijekova, uključujući antibiotike.
Zbog njezine složenosti znanstvenici intenzivno proučavaju njezinu moguću povezanost s različitim fiziološkim procesima u organizmu.
Saznajte kako se crijevna mikrobiota mijenja tijekom života.
Kako su povezani stres i crijevna mikrobiota?
Istraživanja ukazuju na moguću povezanost između dugotrajnog stresa i promjena u sastavu crijevne mikrobiote. Istodobno se istražuje može li sastav mikrobiote biti povezan s načinom na koji organizam odgovara na stresne podražaje.
Ova složena povezanost jedan je od razloga zašto je os crijevo–mozak danas područje intenzivnog istraživanja u području gastroenterologije i neuroznanosti. Važno je naglasiti da su mnogi mehanizmi još uvijek predmet istraživanja te se znanstveni rezultati ne mogu jednostavno primijeniti na sve osobe.
Kakvu ulogu imaju probiotici u osi crijevo–mozak?
Probiotici su živi mikroorganizmi koji se koriste u određenim dodacima prehrani i koji se istražuju zbog njihove moguće uloge u održavanju prirodne ravnoteže crijevne mikrobiote.
Posljednjih godina sve se više istražuje njihova moguća povezanost s osi crijevo–mozak, odnosno složenom komunikacijom između probavnog sustava i mozga.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da učinci probiotika mogu ovisiti o različitim čimbenicima, uključujući:
- specifičan probiotički soj
- količinu mikroorganizama
- trajanje primjene
- individualne karakteristike osobe.
Zbog toga nije moguće govoriti o jednom univerzalnom “najboljem” probiotiku niti očekivati jednake rezultate kod svih korisnika. Važno je naglasiti da probiotički dodaci prehrani nisu namijenjeni liječenju stresa, anksioznosti ili drugih zdravstvenih stanja. Njihova moguća uloga u području osi crijevo–mozak predmet je znanstvenih istraživanja.
Mogu li probiotici imati učinak kod probavnih tegoba povezanih sa stresom?
Neke osobe primjećuju promjene u probavnom sustavu tijekom stresnih razdoblja, poput osjećaja nadutosti, nelagode u trbuhu ili promjena u ritmu pražnjenja crijeva. Budući da crijevna mikrobiota sudjeluje u složenim procesima povezanima s probavnim sustavom, znanstvenici istražuju može li određeni probiotički soj imati ulogu u održavanju normalne funkcije probavnog sustava.
Međutim, rezultati istraživanja razlikuju se među različitim probiotičkim sojevima i populacijama. Zbog toga se ne može tvrditi da će probiotici kod svih osoba imati isti učinak ili da mogu zamijeniti zdrave životne navike i stručni savjet kada je potreban.
Što još može pomoći očuvanju zdravlja probavnog sustava?
Zdravlje probavnog sustava povezano je s brojnim životnim navikama.
Raznolika i uravnotežena prehrana
Prehrana koja uključuje raznovrsne namirnice, voće, povrće, cjelovite žitarice i izvore prehrambenih vlakana doprinosi unosu važnih nutrijenata potrebnih za normalno funkcioniranje organizma.
Dovoljno kvalitetnog sna
San ima važnu ulogu u općem zdravlju organizma. Nedostatak sna može biti povezan s većom osjetljivošću na svakodnevni stres.
Redovita tjelesna aktivnost
Umjerena tjelesna aktivnost doprinosi očuvanju općeg zdravlja i može biti dio zdravog životnog stila.
Upravljanje stresom
Različite tehnike mogu pomoći u lakšem suočavanju sa svakodnevnim stresom, primjerice: vježbe disanja, meditacija ili boravak u prirodi.
Kada se zbog probavnih tegoba javiti liječniku?
Probavne simptome nije uvijek potrebno povezivati samo sa stresom.
Obratite se liječniku ako primijetite:
- krv u stolici
- neobjašnjiv gubitak tjelesne mase
- dugotrajan proljev ili zatvor
- jake ili stalne bolove u trbuhu
- povišenu tjelesnu temperaturu
- anemiju
- simptome koji vas bude tijekom noći.
Takvi simptomi zahtijevaju stručnu procjenu kako bi se utvrdio njihov mogući uzrok.
Za kraj
Veza između stresa i crijeva složena je i uključuje brojne komunikacijske puteve između mozga, probavnog sustava i crijevne mikrobiote. Znanstvena istraživanja posljednjih godina sve više proučavaju os crijevo–mozak i moguću ulogu crijevne mikrobiote u toj komunikaciji.
Iako se pojedini probiotički sojevi istražuju zbog njihove moguće uloge u održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote i normalne funkcije probavnog sustava, trenutačni dokazi ne omogućuju donošenje općih zaključaka o njihovim učincima.
Najbolji pristup zdravlju probavnog sustava uključuje cjelovit način života koji obuhvaća:
- raznoliku i uravnoteženu prehranu
- dovoljno sna
- redovitu tjelesnu aktivnost
- odgovarajuće upravljanje stresom.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Što je os crijevo–mozak?
Os crijevo–mozak naziv je za složenu dvosmjernu komunikaciju između mozga i probavnog sustava koja uključuje živčane, hormonalne i imunološke mehanizme.
Imaju li svi probiotici isti učinak?
Ne. Probiotički proizvodi razlikuju se prema vrstama mikroorganizama, probiotičkim sojevima, količini mikroorganizama i drugim karakteristikama.
Rezultati znanstvenih istraživanja za jedan probiotički soj ne mogu se automatski primijeniti na sve probiotičke proizvode.
Mogu li probiotici pomoći kod nadutosti povezane sa stresom?
Probiotički sojevi istražuju se u kontekstu različitih aspekata probavnog zdravlja, uključujući i određene probavne tegobe.
Međutim, učinci ovise o konkretnom soju i individualnim karakteristikama osobe. Kod trajne ili izražene nadutosti potrebno je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom.
Kako mogu podržati zdravlje crijeva?
Na zdravlje probavnog sustava mogu pozitivno utjecati:
- uravnotežena prehrana
- dovoljan unos prehrambenih vlakana
- redovita tjelesna aktivnost
- kvalitetan san
- odgovarajuće upravljanje stresom.
Kada zbog probavnih tegoba trebam posjetiti liječnika?
Savjet liječnika preporučuje se ako se simptomi ponavljaju, traju dulje vrijeme ili su praćeni upozoravajućim znakovima poput krvi u stolici, visoke temperature, neobjašnjivog gubitka tjelesne mase ili jakih bolova u trbuhu.
*Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu. Dodaci prehrani nisu namijenjeni liječenju ili sprječavanju bolesti. Njihova primjena ne zamjenjuje uravnoteženu prehranu, zdrav način života niti terapiju koju je propisao liječnik. Ako imate dugotrajne ili ozbiljne probavne tegobe, obratite se liječniku ili drugom zdravstvenom stručnjaku.
Reference:
Cryan, John F et al. “The Microbiota-Gut-Brain Axis.” Physiological reviews vol. 99,4 (2019): 1877–2013. doi:10.1152/physrev.00018.2018.
Ma, Lu et al. “Psychological Stress and Gut Microbiota Composition: A Systematic Review of Human Studies.” Neuropsychobiology vol. 82,5 (2023): 247–262. doi:10.1159/000533131.
Foster, Jane A., and Karen-Anne McVey Neufeld. “Gut-Brain Axis: How the Microbiome Influences Anxiety and Depression.” Trends in neurosciences vol. 36,5 (2013): 305–312. doi:10.1016/j.tins.2013.01.005.
